Vino je širom svijeta postalo simbol kulture i života. Svoje porijeklo vuče iz predpoljoprivrednih društava, iz biblijskih vremena i suvremenih turističkih odredišta. Povijest vina bilježi evoluciju pića tijekom cijele ljudske civilizacije, od važnog izvora prehrane do vitalne nadopune hrani i načinu života.
2011. godine National Geographic izvijestio je da je u Armeniji otkrivena najstarija poznata vinarija na svijetu. Izgrađena na prapovijesnom groblju prije više od 6000 godina, ljudi koji su naseljavali to područje možda su vino koristili u svojim grobnim ritualima. Arheolozi su otkrili vinsku prešu za cijeđenje grožđa, posude za fermentaciju i skladištenje, čaše, ljuske i sjemenke. Patrick McGovern, biomolekularni arheolog sa Sveučilišta Pennsylvania, primijetio je da je prisutnost vinarije “važna i jedinstvena, jer ukazuje na veliku proizvodnju vina”, što je impliciralo da je grožđe pripitomljeno još prije 6000 godin
Vinarija Trs ne postoji 6000 godina, ali postojimo 15 godina, ujedinjeni kao dvije obitelji u jednoj ljubavi – onoj prema našoj zemlji i vinima koje nastaje kao krajnji rezultat te ljubavi.
Možda je ljudskim bićima evolucijski bilo suđeno gravitirati ka stvaranju alkohola. Brojni su znanstvenici teoretizirali da je naše prastare pretke privlačio snažan miris trulećeg voća, rezultat mikroskopskih kvasca koji jedu šećer u voću, a za sobom ostavljaju ugljični dioksid i etanol. Ovaj proces fermentacije postoji otkad se voće prvi put pojavilo na planetu, prije nekih 120 milijuna godina, i možda je to bilo najbolje što se moglo dogoditi ljudskoj vrsti. Istraživači vjeruju da etanol proizveden fermentacijom ne samo da je bio dobrog okusa našim prethodnicima, već im je pružao vitalne kalorije i jačao imunološki sustav.
Jeste li znali da je 10 posto enzima proizvedenih u ljudskoj jetri “posvećeno je isključivo pretvaranju alkohola u energiju”?
Na ovaj ili onaj način alkohol je bio vitalna komponenta ljudske evolucije i civilizacije, a vino je sastavni dio priče. Prva degustacija vina, kaže National Geographic, možda se dogodila još u dobu paleolitika.
Najstariji (namjerno) fermentirani napitak koji je ikad otkriven je vino od riže i meda staro 9000 godina. Šesnaest komada keramike u jednom selu u Kini pokazalo je da sadrži tekućinu koja je bila “miješani fermentirani napitak od riže, meda i voća”. Otprilike u tom istom vremenskom razdoblju ljudi u Srednjoj Europi tek su počeli eksperimentirati s običnim grožđem, a dokazi sugeriraju da su prije otprilike 7400 godina ti ljudi možda pogodili formulu za namjerno fermentaciju takvih plodova.
Ljudi paleolitske ere (i narednih razdoblja) nisu imali pojma da etanol koji su pili od truljenja voća (a zatim namjerno fermentiranog grožđa) ima bilo kakvih zdravstvenih blagodati, ali oni koji su ga pili uglavnom su živjeli dulje (i bolje ) od onih koji nisu. Vremenom su ljudi koji su pili vino prenijeli su okus i sklonost prema vinu svojim potomcima.
Vino je igralo važnu ulogu i u Drevnom Egiptu. Tutankhamon, možda najpoznatiji od svih faraona kraljevstva Egipat, pokopan je s vinskim teglama zbog uživanja u zagrobnom životu, a kemijske analize staklenki pokazale su da je mladi kralj imao ukusa za crno vino.
Crno ili bijelo, vinarija Trs ponudit će za svako nepce ponešto.